”ENERGIJSKO CERTIFICIRANJE JAVNIH OBJEKATA I PROVOĐENJE TRENINGA U OKVIRU PROJEKTA IMPLEMENTACIJE
MJERA POVEĆANJA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI U JAVNIM OBJEKTIMA”
FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA
IMPLEMENTACIONA JEDINICA PROJEKTA SVJETSKE BANKE ”ENERGIJSKA EFIKASNOST U BIH” (BEEP)
Održani su treninzi za energijske menadžere, predstavnike kantona/općina i javnih objekata u okviru projekta ”Energijsko certificiranje javnih objekata i obuka u okviru projekta implementacije unapređenja energijske efikasnosti u javnim objektima”, 01 i 02. juna/lipnja u Mostaru, a 07. i 08. juna/lipnja u Sarajevu 2022. godine.
Bosna i Hercegovina prepoznala je značaj energijske efikasnosti (EE), pa je sa ciljem ostvarenja ekonomske održivosti projekata energijske efikasnosti i procesa pridruživanja Evropskoj uniji, pristupila finansiranju projekta „Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini“ (BEEP) iz kreditnih sredstava Svjetske banke, odnosno Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA). Riječ je o najvećem projektu energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, za koje je Federalno ministarstvo prostornog uređenja, putem Implementacione jedinice projekta BEEP, odgovorno za pripremu, koordinaciju, upravljanje i implementaciju projekta u Federaciji BiH angažovalo konsultantske kompanije (CETEOR d.o.o. Sarajevo i ENOVA d.o.o. Sarajevo) za implementaciju projekta pod nazivom ”Energijsko certificiranje javnih objekata i obuka u okviru projekta implementacije unapređenja energijske efikasnosti u javnim objektima”. Razvojni cilj BEEP-a je pokazati prednosti poboljšanja energijske efikasnosti u objektima javnog sektora te podržati razvoj prilagodljivih modela finansiranja energijske efikasnosti.
Slijedeći uspjeh projekta iz prethodnih godina, BEEP je nastavio sa svojim aktivnostima i u 2022. godini na 37 javnih objekata lociranih u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, te Hercegovačko-neretvanskom kantonu, uz podršku Zakonski propisanih smijernica iz 2019. godine u pogledu uspostavljanja sistema energijskog menadžmenta na svim nivoima vlasti u FBIH. Smijernice su propisane Pravilnikom o informacionom sistemu energijske efikasnosti u BiH (Službene novine Federacije BiH broj 2/19) tzv. ISEE donešen od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI), a čija je svrha olaškati korisniku tj. energijskom menadžeru različitog stepena odgovornosti, prikupljanje podataka, praćenje potrošnje energije i vode, i ostvarenih ušteda iz realiziranih projekata energijske efikasnosti.
Projekat je svoje aktivnosti započeo sa 2016. godinom i u svakoj narednoj godini vrijedno je radio na implementaciji projektnih komponenti. Svrha implementacije objekta imala je za cilj smanjenje emisije CO2, što znači prelazak na čistije energente, smanjenje zagađenja zraka u zimskom periodu uzrokovanog nepravilnim i neefikasnim sagorijevanjem goriva koja su trenutno u upotrebi, povećanje nivoa komfora u objektima, pozitivan uticaj na zapošljavanje u građevinskom sektoru, povećanje svijesti o energijskoj efikasnosti u uključenim zajednicama, te općenito smanjenje lokalnog zagađenja. Benefiti EE-a, rezultat su implementacije mjera povećanja energijske efikasnosti na javnim objektima u FBIH (zamjena prozora, ugradnja termofasade, unapređenje sistema grijanja, rasvjete…); povećanjem kapaciteta iz oblasti, pružanjem usluga treninga za buduće energijske menadžere, imenovane osobe ispred općinskih i kantonalnih organa, te predstavnika javnih objekata koji vode brigu o objektu; aktivnostima popunjavanja baza podataka javnih zgrada; te povećanje vještina ciljnih sudionika u području energijske efikasnosti, obnovljivih izvora, upravljanja energijom, relevantnih energijskih politika i normi i standarda.
U periodu od 2016-2020. godine, obnovljeno je ukupno 55 javnih objekata, grijane površine 166.913 m2. Toplotni komfor u javnim objektima poboljšan je za ukupno 457.009 korisnika; emisije CO2 smanjene su za 4.564 t/god., te su kreirana 1.325 zelena radna mjesta. Ukupno procijenjene uštede u energiji iznosile su 12.333,420 kWh/godišnje sa ukupnom prosječnom investicijom u radove od 25.088,140,12 KM. Prosječna investicija po objektu iznosila je 456.148,00 KM.
