Intervju sa ministrom Željkom Nedićem, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, povodom 2. Međunarodne konferencije o energetskoj efikasnosti u javnim zgradama pod nazivom "Značaj implementacije Strategije obnove zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine do 2050"

Intervju sa ministrom Željkom Nedićem, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, povodom 2. Međunarodne konferencije o energetskoj efikasnosti u javnim zgradama pod nazivom "Značaj implementacije Strategije obnove zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine do 2050"

 

Sarajevo - 09.02.2024.

Međunarodnu konferenciju o energetskoj efikasnosti u javnim zgradama pod nazivom „Značaj implementacije Strategije obnove zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine do 2050.”, organiziralo je Federalno ministarstvo prostornog uređenja uz tehničku podršku kompanije CETEOR, 7.02.2024. godine u Sarajevu.

Ministre Nedić, 07.02.2024. godine je u organizaciji Federalnog ministarstva prostornog uređenja, održana 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI U JAVNIM ZGRADAMA, pod nazivom „Značaj implementacije Strategije obnove zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine do 2050”. Šta je povod za organiziranje događaja na ovakvom nivou?

Više je povoda za organiziranje konferencije na ovakvoj razini, no izdvojiti ću samo neke od njih. Jedan od njih je sadržan u nazivu konferencije, a to je „značaj implementacije Strategije obnove zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine do 2050. godine“, u ovom pogledu pred nama je velik posao i dug put, no smatram da ćemo uz dosadašnju podršku na izazove kao i dosad uspjeti odgovoriti. Upravo zato smo okupili sve ključne aktere u oblasti energetske efikasnosti uključujući javni sektor, kreatore politika na svim razinama vlasti, znanstveno-akademsku zajednicu, međunarodne organizacije, financijske institucije, konzultante, projektante i predstavnike građevinskih kompanija kako bi ih upoznali sa razvojnim prednostima Strategije obnove.

Također, povod za održavanje ovakve konferencije koja je prvi put održana 2022. godine, upravo je prezentacija dosadašnjeg rada, kako bi sudionici bili upoznati šta je dosad učinjeno i kakve su daljnje aktivnosti i ciljevi kad je riječ o energetskoj učinkovitosti u javnim zgradama.

Treći povod, a svakako ne manje bitan jeste iznalaženje novih mogućnosti i usvajanje primjera pozitivne prakse u susjednim zemljama, što je uspješno realizirano kroz održane panele tijekom konferencije.

Pred nama je zahtjevan zadatak provedbe energetske obnove zgrada, stoga nam je bila namjera upoznati sve sudionike ovog procesa sa izazovima koji nas očekuju u fazi implementacije.  Nacrt dokumenta "Strategija obnove zgrada u FBiH do 2050." koji smo prezentirali, predstavlja prvi korak ka transformaciji sektora zgradarstva u energetski visokoučinkovit, dekarboniziran i održiv sektor.

Bosna i Hercegovina se kao ugovorna strana Energetske zajednice obavezala između ostalog i na ispunjavanje zahtjeva u oblasti energetske efikasnosti. Kakvi se zahtjevi trebaju ispuniti u pogledu energetske obnove zgrada?

Potpisivanjem Ugovora o Energetskoj zajednici, Bosna i Hercegovina se obvezala na preuzimanje temeljnih odrednica energetskog zakonodavstva EU odnosno harmoniziranje pravnog okvira u našoj državi  sa pravnom stečevinom EU u energetskom sektoru. Kontinuirano se radi na unaprjeđenju regulatornog i institucionalnog okvira u cilju potpunog usklađivanja sa zahtjevima EU u oblasti energetske efikasnosti. Kao Ugovorna strana Energetske zajednice, a sukladno Direktivi o energetskim karakteristikama zgrada, BiH je u obvezi izraditi dugoročnu strategiju obnove zgrada za razdoblje do 2050. u cilju poboljšanja energetske efikasnosti fonda javnih, privatnih, stambenih i nestambenih zgrada, na isplativ način.

Osim toga, Bosna i Hercegovina  se kao članica Ujedinjenih naroda obvezala na  smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i provođenje Agende održivog razvoja do 2030. Kroz  usvojeni „Okvir za realiziranje ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini“, s ciljem unaprjeđenja socijalnih, gospodarskih i okolišnih aspekata, i jačanja regionalne suradnje, utvrđeni su širi razvojni pravci putem kojih vlasti na svim razinama u BiH nastoje doprinijeti ostvarivanju ciljeva koji se odnose na dobru upravu i upravljanje javnim sektorom,  pametni rast i društvo jednakih mogućnosti. Stoga se strateški i razvojni planovi na svim razinama u BiH usklađuju upravo sa ciljevima održivog razvoja.

Prema potpisanim međunarodnim obavezama potpuno je jasno šta su obaveze BiH, ali šta Strategija obnove zgrada do 2050. godine znači za građane i privrednike u FBiH?

Strategija obnove zgrada do 2050. godine ima za cilj transformirati postojeći fond zgrada u Federaciji BiH u energetski visokoučinkovit. Procjena postojećeg stanja fonda zgrada pokazuje da su zgrade izgrađene u razdoblju do 2000. godine, najlošijih  energetskih karakteristika i čine više od 80% ukupnog fonda zgrada u FBiH. Fosilna goriva su još uvijek primarna u sektoru zgradarstva, a toplotni komfor je nezadovoljavajući što uz neadekvatne uvjete stanovanja postaje glavni uzrok energetskog siromaštva. Smatram da će kroz Strategiju obnove zgrada prednosti za građane i gospodarstvenike u Federaciji BiH biti višestruke, te da će se prvenstveno unaprijediti kvaliteta življenja u Bosni i Hercegovini.

Provedba Strategije za obnovu zgrada do 2050. godine prilika je za sveobuhvatne radove temeljene na principima održive gradnje uz primjenu novih materijala i pametnih tehnologija te obnovljivih izvora energije, što bi rezultiralo većim ulaganjima, razvoju novih industrija i kreiranju radnih mjesta. Upravo zato Vlada FBiH i resorna ministarstva u obvezi su pružiti maksimalnu podršku građevinskoj operativi kako bi planirali i razvili dodatne kapacitete koji mogu iznijeti ovako kompleksan i dugoročan projekt.

Da li  imamo dovoljne kapacitete, finansijske i institucionalne koji mogu odgovoriti na izazove koje energetska obnova nosi sa sobom?

Energetska obnova je dugotrajan i opsežan proces za mnoge države tako i za nas, smatram da je edukacija od iznimne važnosti u ovoj oblasti. Mislim na educiranje službenika u institucijama, te educiranje javnosti o važnosti energetske učinkovitosti, koja nam treba svima biti zajednički cilj jer unaprjeđuje kvalitetu življenja. Stoga smatram da postoje kapaciteti u institucijama koji mogu odgovoriti na izazove koje energetska obnova nosi s sobom, no da bi isti bili dovoljni potrebno je raditi na edukaciji ljudi zaposlenih u institucijama, da shvate važnost i mogućnosti koje se otvaraju kroz poboljšanje energetske učinkovitosti.

Smatram da mogu reći da su u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja izgrađeni kapaciteti, budući da Jedinica za implementaciju projekata (PIU) već dugi niz godina izvrsno implementira projekte koji se odnose na energetsku učinkovitost, te rezultati govore sami za sebe budući da je u  razdoblju od 2011. godine do danas, obnovljeno 460 javnih zgrada u Federaciji BiH, ukupne investicijske vrijednosti od 55,2 milijuna EUR.  To je dokaz kako se inicijativom i dobrim upravljanjem projektima mogu postići odlični rezultati.  Dugogodišnjom suradnjom sa financijskim institucijama i organizacijama poput  Svjetske banke, KfW, UNDP, GIZ, USAID i ŠVICARSKI KARITAS, uz čiju podršku su implementirani brojni projekti energetske efikasnosti u BiH, dokazujemo svoju opredijeljenost za dekarbonizaciju sektora javnih zgrada kroz implementaciju mjera energetske efikasnosti. Naši partneri KfW i Zeleni klimatski fond su to prepoznali i zato nastavljamo suradnju na novim projektima.

Napredak i spremnost u odgovaranju na sve izazove koje energetska učinkovitost nosi sa sobom moguće je ostvariti uz pomoć dugoročnih i održivih mehanizama financiranja  javnog i privatnog sektora, zato je obveza Vlade FBiH, resornih ministarstava i institucija pružiti podršku u kreiranju ambijenta i stvaranju preduvjeta za povoljniju investicijsku klimu za implementaciju investicija definiranih u okviru Strategije obnove. Kao podršku intenzivnijoj energetskoj obnovi javnog sektora, Vlada FBiH je 2021. godine uspostavila Revolving fond za energetsku efikasnost  javnih zgrada u FBiH, kao samoodrživi financijski mehanizam s ciljem prikupljanja i upravljanja financijskim sredstvima za provođenje mjera energetske efikasnosti u javnim zgradama u FBiH, putem dodjele bespovratnih sredstava i beskamatnih zajmova organima uprave s područja FBiH. Vlada je do sada podržala Revolving fond sa 4.750.000 KM, a imajući u vidu ostvarene rezultate Ministarstva, ove godine donesena je odluka o podršci sa dodatnih 7.000.000 KM.

Ministre Nedić, evo za kraj ovog intervjua, možete li upravo održanu konferenciju ocijeniti uspješnom?

Održanu konferenciju mogu ocijeniti uspješnom, što potvrđuju izvrsni paneli koji su održani i zaključci koji su proistekli tijekom konferencije, kao i odaziv više od 200 sudionika. Konferencija predstavlja krunu našeg dosadašnjeg rada, te sam ponosan na činjenicu da smo organizirali konferenciju na ovakvoj razini, što još jednom potvrđuje da se trud i rad isplate. Smatram da su ovakvi događaji izuzetno potrebni, jer rezultiraju umrežavanjem ljudi u ovom sektoru koji nemaju često priliku da razgovaraju o ovoj temi,  te ću se zalagati da ih bude i dalje, a upravo ova konferencija nam služi kao temelj i izvrstan početak za nadogradnju novih aktivnosti i projekata iz oblasti energetske učinkovitosti.

(Autor intervjua je Federalno ministarstvo prostornog uređenja)